Simptomi indikativni za „phubbing“ su često isključivanje iz razgovora, osamljivanje, nesudjelovanje u svakodnevnim obavezama, ali i anksioznost kao i depresivni simptomi
Dinamičan tehnološki napredak doveo je do lakšeg i bržeg obavljanja svakodnevnih zadataka, ali i lakše komunikacije među ljudima. Unatoč brojnim pozitivnim utjecajima, donio je i neke negativne koji svakodnevno utječu na normalno funkcioniranje društva u cjelini što uključuje i djecu te mlade osobe.
Jedna od takvih pojava, koju je većina ljudi već osjetila, jest „phubbing“ odnosno korištenje mobitela za vrijeme komunikacije s drugom osobom što dovodi do „isključivanja“ iz komunikacije i ne obaziranja na osobu s kojom se vodi razgovor. Djeca i mladi u ranoj dobi počinju koristiti mobitele te se često nalaze u okolini sklonoj „phubbingu“ pa ga i sami često nesvjesno počinju primjenjivati.
Dugoročno negativne posljedice
Navedeno ponašanje nema samo kratkoročnu posljedicu po interakciji s tom osobom nego i dugoročno negativne posljedice. One se očituju u povećavanju sjedilačkog načina života i gubljenju samokontrole, ali i potencijalnoj pojavi problema s mentalnim zdravljem. U kontekstu bavljenja sportom, indikativno je da djeca i mladi koji duže imaju ovakav problem počinju gubiti zanimanje za nekada omiljene sportske aktivnosti, što ponekad dovodi do prestanka bavljenjem sportom i tjelesnom aktivnošću uopće.
Simptomi indikativni za „phubbing“ su često isključivanje iz razgovora, osamljivanje, nesudjelovanje u svakodnevnim obavezama, ali i anksioznost kao i depresivni simptomi. To je posebno značajno za roditelje koji ove pojave mogu primijetiti. Kako bi se navedeno ponašanje preveniralo potrebna je roditeljska uključenost od najranijih dana u kontekstu poticanja bavljenja određenom sportskom aktivnošću, ali i postavljanju jasnih granica u korištenju digitalnih tehnologija.
Kako se boriti s „phubbingom“?
Kao primjeri dobre prakse mogu biti:
- Ne „phubbirati“ dijete;
- Pronaći alternativu digitalnim sadržajima na mobitelu;
- Postaviti jasna vremenska ograničenja u korištenju mobitela;
- Provoditi zajedničko vrijeme izvan virtualnog svijeta;
- Provoditi zajedničke sportske aktivnosti;
- Aktivno poticati zdrav način života kroz podršku u sportu kojim se dijete trenutno bavi.
Kako bi se anulirao negativan okolinski podražaj iz virtualnog svijeta, izrazito je važan aspekt slobodnoga vremena djeteta, odnosno izvanškolske aktivnosti. Spoznajom vlastitih talenata i vještina te prepoznavanjem konkretizacije vlastitog interesa kroz izvanškolske aktivnosti, može se uvelike pomoći cjelokupnom razvoju djeteta.
Jedan od najpopularnijih načina za to svakako su sportske aktivnosti. One mogu jačati socijalne kapacitete djeteta, poboljšati cjelokupno zdravlje, ali i omogućiti prevenciju devijacija. Kako bi to bilo moguće, važan je izbor optimalne sportske aktivnosti. Širok spektar sportskih aktivnosti može se pronaći na platformi mvpiz.com koja služi kao idealan alat za sportsko slobodno vrijeme djeteta.
Bruno Matijašević
Podijeli na: